Pozitivne strane dojenja već su opisane i često se spominju u krugovima majki i žena koje se spremaju za porod i podršku novom životu. No, jeste li znali da tijekom dojenja možemo pratiti razvoj djeteta? Da nam dojenje zapravo može služiti kao svojevrsan “check point” urednog razvoja? Da, itekako može. Prateći razvoj ruke u kontaktu s dojkom.
Dojenje ispunjava satnicu
Prema nekim istraživanjima, majke u prvoj godini majčinstva provedu oko 1800 sati dojeći svoje dijete. I ja sam u toj skupini. Ponekad mi se čini da u jednom danu odradim toliko sati dojeći, pogotovo kad se radi o skoku u razvoju. S obzirom da me majčinstvo potpuno reorganiziralo, dojenje je postala moja aktivnost koju najčešće ponavljam u danu i u kojoj provodim najviše vremena. Upravo zato, odlučila sam tu, za mene, novu okolnost pretvoriti u učenje. Težinu majčinstva iskoristila sam za znanje i moć. A ono što sam primijetila i povezala, odlučila sam najbolje iskoristiti za poticanje razvoja svog djeteta.
Kako dojenje upotrijebiti kao razvojni alat donosim ti u nastavku.
Nastavi čitati ako si dojila, dojiš ili planiraš dojiti.
Poznato je da, po rođenju, novorođenče reagira refleksno i traži podražaj sisanja. U tim prvim danima, šake malenog djeteta zatvorene su i, naizgled, ne sudjeluju u procesu hranjenja. No, opuštanjem i otvaranjem šakica zapravo možemo kontrolirati podoj i znati da je beba sita i zadovoljna kada otvori šakice.
Sa svakim danom napredovanja, rasta i razvoja djeteta, napreduje i ruka. Više o tome možeš pročitati ovdje. Dijete staro 3 mjeseca može ručicama dodirivati predmete koji vise na mobilu poviše njega ili dok je u položaju na trbuhu ispred njega. Tako vježba koordinaciju oka i ruke. Upravo u tom razdoblju kreće i spontana interakcija s dojkom prilikom dojenja. Dijete obuhvaća objema rukama dojku poluotvorenih dlanova i pokušava pronaći bradavicu i primaknuti je ustima.
Oko 4. mjeseca dijete se počinje otvarati drugim teksturama u blizini dojke pa tako najčešće dok traje podoj uživa u mirisu i dodiru s majčinom odjećom. Nerijetko se tako dodatno mazi i stvara sebi ugodu.
S 5 mjeseci dijete počinje imati smislen i namjeran rad rukama pa se služi objema rukama kako bi dojku samo sebi namjestilo u idealan položaj za hranjenje. Baš kao i mi odrasli kada sjedamo za stol i uzimamo pribor za jelo. O funkciji i najčešćim odstupanjima u razvoju ruke pročitaj na ovom linku.
Svakim danom upgrade sustava
Razvoj šake do 6. mjeseca djetetu omogućuje dodir i maženje s dojkom otvorenim dlanom i aktivno sudjelovanje u procesu dojenja. Oko 6. mjeseca dijete nauči da laganim pritiskom tkiva dojke može ubrzati i povećati mlaz pa to i čini. Susreće se prvi put tako s akcija-reakcija trenutkom hranjenja. Postaje svjesno da može samo sebi rukama pomoći u doziranju hrane. Također, dijete do 6. mjeseca već zna samostalno tražiti dojku u majčinim njedrima i pomicati odjeću kako bi signaliziralo da želi mlijeko. Upravo u tom razdoblju razvija se mogućnost hvatanja i ispuštanja predmeta pa tako dijete na jednak način uvježbava u prostoru, s različitim predmetima, ono što je uvježbalo prilikom dojenja.
Oko 8. mjeseca kreće i složenija interakcija s majkom, tj. s njenim licem uz pomoć ruke, a razvija se i kontrola prstiju. Do tada je dijete samo komuniciralo očima dok doji i dodirivalo punim rukama dojku. U tom prvom socijalnom kontaktu s majkom, dijete počinje dodirivati majčin nos, oči, usta, vrat, kosu i otkrivati nove teksture, mirise i nježnosti koje može s majkom razmjenjivati.
Idealni uvjeti za razvoj
Kako dalje vrijeme odmiče, a dijete raste i razvija se, komunikacija tijekom podoja također raste i postaje kompleksnija. Dijete razvija prstiće i različite podražaje pa tako počinje majku bockati, štipkati palcem i kažiprstom, opipavati, dodirivati i igrati se. Traži majčin odgovor, nerijetko počinje i komunicirati govorom, ispuštati bradavicu da ostvari kontakt, a zatim ponovno nastavljati s hranjenjem.
Dojenče uspostavlja kontakt s majkom, s okolinom, s majčinom odjećom, licem, rukama dok se paralelno umiruje sisanjem i kontaktom očima u poznatom, ugodnom, sigurnom i opuštajućem okruženju.
Senzorno integrira podražaje koje dobiva u tim trenucima te mu upravo oni omogućuju smisleno korištenje šake, ruke, prstiju, ustiju, očiju i cijelog tijela u drugim aktivnostima.
Dojenje, iz ovog kuta, mogu nazvati privatnom senzornom sobom za bebu. Senzorna soba u kojoj je majka terapeut koji vodi dijete u procesu regulacije, upoznavanja različitih podražaja i struktura te ga u tim, intimnim i osobnim trenucima ugode priprema za upoznavanje ostatka svijeta i podražaja u njemu. Dijete na taj način podražaje tijekom podoja registrira, integrira i uči te prenosi u ostale interakcije s predmetima i ljudima koji ga okružuju. Raste i razvija svoj duh, um i tijelo (više o razvoju motorike pročitaj ovdje).
Jesi li i ti primijetila isto? Koji pokret ruke te najviše raznježio tijekom dojenja? Piši mi na info@razvojniputokaz.com i podijeli sa mnom svoj razvojni trenutak.
One Response