Svi mi želimo zaštititi svoje dijete od neugodnosti, želimo ga pripremiti i opremiti svim alatima kako bi neugodnosti bilo što manje ili kako bi se uspješno nosili s istima.
Prošlog tjedna podijelila sam s vama razmišljanja o odgoju i imali ste ih prilike pročitati na portalu Supermame. Ovaj tjedan nastavljam u sličnom tonu, tj. donosim vam jednu priču koju sam čula i koja me potaknula na nastavak razmišljanja.
Ako me pratiš na Instagramu, znaš da smo prošlu nedjelju imali (opet) puno obiteljskih druženja. Na jednom od njih poteglo se pitanje djece, odgoja, poticanja, smjera u kojem ovaj svijet ide. Čak i pitanja je li bilo prije bolje ili ne. Ono, samo jedna od tema o kojoj svi imaju ponešto za reći i komentirati.
Čula sam jednu zanimljivu priču o neugodnosti
I tako, u jeku rasprave, čula sam jednu zanimljivu priču o alternativnom odgoju ili izboru za jedno dijete. Naime, roditelji tog djeteta koje ću, za potrebe ove priče, nazvati Luka i Ana, roditelji su koji oboje rade online i imaju svoje urede u stanu u kojem žive. Imaju jedno dijete, svoju djevojčicu Evu. Eva ima 5 godina i malo je drugačija od svojih vršnjaka.
Po čemu?
Njeni roditelji, Luka i Ana, izabrali su za svoju djevojčicu drugačiji stil odgoja i obrazovanja.
Kako?
Oni rade od doma pa i ona ide u „vrtić“ od doma, tj. pohađa različite aktivnosti za djecu online. Plan im je, također, upisati je u online školu ili provoditi homeschooling po uzoru na jednu obitelj iz SAD-a. Luki i Ani ovaj izbor čini se primamljiv jer smatraju da za njihovu djevojčicu ovaj sustav nije dobar. Kako navode sami, često se u parkiću susreće s drugim vršnjacima koji su grubi prema njoj ili joj govore ružne stvari. Eva se često rasplače i ne želi sudjelovati u igrama s njima. Također, nisu zadovoljni programom vrtića koji postoje na području u kojem žive. Odgojiteljice im se ne sviđaju i čini im se kako Eva ne može napredovati onoliko koliko bi trebala uz takvu podršku. Žele je zaštititi od neugodnosti koje vrebaju svuda oko nje.
Možda je pokušavaju zaštititi od negativnih emocija, ili od iskustva plača? Promislila sam.
Svi želimo, poput Luke i Ane, zaštitu od neugodnosti
Ova priča zaledila mi je krv u žilama.
Na početku slušala sam sa zanimanjem, razmatrala pozitivne i negativne stvari, slušala o drugačijem konceptu životnog stila i odgoja. Zabavljaju me takve stvari, oprečna mišljenja i argumentirane rasprave.
Ali, onda mi se upalila lampica:
„U kojem smjeru mi idemo? Kud plovi ovaj brod?“
Da, možda Luka i Ana imaju potpuno pravo. Da, slažem se da je sustav neusustavljen, krut i depersonaliziran. Totalno ne cool ako se pita modernog čovjeka. Također, odgojiteljice ponekad nisu top of the top, društvo ponekad nije top of the top, vrtić u koji upadneš ponekad nije top of the top, ali, uče li djeca svejedno i iz takvih situacija?
Naravno!
Uče o nesavšenosti, o neslaganju sa svima, o komunikaciji, o suradnji, o funkcioniranju u grupi, o sustavu, o nošenju s izazovima, o osobnoj regulaciji. Možda neće dobiti sva službena znanja svijeta, možda neće savršeno znati govoriti drugi strani jezik ili rješavati sudoku u dobi od 5 godina, ali dobit će nešto puno više.
Alate za život. Alate za preživljavanje.
Da, svijet se mijenja. Da, tehnologija napreduje. Da, i mi se mijenjamo zajedno s njim. I to nije tajna, bauk ili neka novost.
Evoluiramo.
Osnovne neugodnosti nam uvijek trebaju
No, osnovne vrijednosti ostaju iste?
Potrebu za socijalizacijom i hranjenjem osjetilnog sustava nikada nećemo moći zamijeniti, bar ne dok se ne robotiziramo ili ugradimo neki fancy special sustav ispod ove strukture od krvi i mesa.
Pasti, udariti se, dobiti uvredu, osjetiti fizičku bol, osjetiti emocionalnu bol – jesmo li svi to prošli?
Od čega pokušavamo zaštititi svoju djecu, ili, bolje pitanje, od čega pokušavamo zaštititi sebe?
Kako podržati razvoj, a zadržati neugodnost?
Nošenje s neugodnim emocijama, ni za nas ni za dijete nije najljepša stvar na svijetu, ali, iz nošenja sa spektrom situacija, podražaja i emocija se raste. Tako se uči. Iskustveno.
Jedino gradnjom osnovnog sustava i integriranja tih znanja u svoj bitak stvaramo adekvatan prostor za učenje onog apstraktnog, onog misaonog, onog što svijet validira kao učenje i znanje : vladanje stranim jezikom i rješavanje sudoku-a.
Što će biti s Evom?
Ako te zanima kako podržati djetetov razvoj te kako odgojiti samostalno i zadovoljno dijete, najbolji način je da ostaneš u toku putem razvojnog newsletter-a. Uskoro ću upravo tim kanalom podijeliti prve vijesti o razvojnoj radionici: Savladaj dramu uz najbolju mamu. Pod “dramu” smatram sve vrste neugodnosti.